15. – 19.11.2021. DRUŠTVENI CENTAR IN – Radionice u UZOSIO Golubica Vukovar

15.11.2021. godine, održane su slobodne aktivnosti. Na ovotjednim slobodnim aktivnostima održali smo radionicu pod nazivom ˝Stoji grad˝. Pročitali smo priču o vodotornju i tako saznali da se Vukovarski vodotoranj počeo graditi 1963. godine, a sa radom je započeo kao vodospremnik 1968. godine. Zapravo je bio sagrađen kao zamjena za dotadašnji vodotoranj u središtu grada – pokraj Hotela Dunav, na današnjem Trgu Republike Hrvatske, koji nije bio dovoljnog kapaciteta za sve veće potrebe grada koji se tada širio. Izgradila ga je zagrebačka tvrtka Hidrotehna prema projektu tvrtke Plan u tadašnjem gradskom perivoju i izletištu tzv. “Najpar-bašči”, na ulazu u vukovarsko gradsko naselje Mitnicu. Projektanti vodotornja su arhitekti Petar Kušan i Sergej Kolobov, prema projektnoj ideji izgradnje vodovodne mreže Alexandra Rosea. Vodotoranj je visok 50 metara, a u to vrijeme, s kapacitetom rezervoara od 2200 kubnih metara, bio je među najvećim građevinama te vrste u Europi. Na vrhu je bio restoran-vidikovac, kavana “Vodotoranj”, iz kojega se vidio Vukovar, Dunav i okolica.

Na radost svih, vodotoranj je obnovljeni i svečano otvoren 30. listopada 2020. godine, a dan kasnije za javnost. Vodotoranj sada sadrži memorijalne stube, memorijalnu sobu i vidikovac te se u njemu u istome trenutku može nalaziti najviše 70 osoba. U prizemlju pokraj Vodotornja nalazi se amfiteatar sa 100 sjedećih mjesta, dječje igralište i kafić. A od 10. ožujka 2021. godine Vodotoranj je službeno postao članom Međunarodnog saveza velikih tornjeva. Nakon priče sudionici radionice nacrtali su vodotoranj, a oni koji su posjetili vodotoranj podijelili su s nama oduševljenje viđenim.

17.11.2021. godine,e su radionice plesa. Na ovim radionicama plesa, korisnici su količini video zapis o narodnim nošnjama dalmatinskim zagorama, te su su kasnije kaliyi o videom, što im se nadati te ih nadiksi sa slavonskom narodnom nošnjom. Hrvatski narodni nošnje koje su dio kulturne baštine hrvatskog naroda s kulturom rasponom male nošnji. Narodni nošnje i folklor neodvojivo su vezani s načinom života te reflektirajue društvene i kulturne posebnosti pojedinih svojih dana i gdje je gdje žive Hrvati. Hrvatski narodni nošnje mogu se ako podijeliti na nošnje jadranske, panonske i dinarske Hrvatske.

19.11.2021. godine, godine, tunene radionice likovno kreativne. Tema ove radionica je ̋ Vukovar u srcu ̋. Na modroj likovno kreativnoj radionici, korisnici su na crnom papiru radiline crte sa pastelnim bojama. Nakon što su prvi dio vrijedana dobro veselje, nakon vrijeme bio im je križ od alufolije te ga nalijepiti na crtežni crtež.

Projekt je fondala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Sadržaj teksta jenjiva neprijateljstvo Udruge za osobe intelektualnim sudom ̋ Golubica ̋ Vukovaru.